Kvantitativna i kvalitativna obilježja jezično - govorne ekspresije djece sniženog kognitivnog funkcioniranja različite etiologije

Iako je opće prihvaćeno mišljenje da djeca sniženog kognitivnog funkcioniranja imaju teškoće u komunikaciji, jeziku i govoru, u hrvatskom jeziku nisu provedena detaljna ispitivanja jezično- govornog funkcioniranja po jezičnim sastavnicama. Ovim istraživanjem željeli smo opisati i usustaviti kvantitativne i kvalitativne sličnosti i razlike u jezično-govornoj ekspresiji po jezičnim sastavnicama: fonologiji, gramatici (morfologiji i sintaksi) i semantici kod djece sniženog kognitivnog funkcioniranja. Uzorak od 75 ispitanika sniženog kognitivnog funkcioniranja u dobi od 10 do 14 godina bio je podijeljen u podskupine s obzirom na spol, dijagnozu, odnosno stupanj inteketualnog deficita (LMR i UMR), prisustvo dodatnih teškoća, vrstu dodatnih teškoća (ADHD sindrom, epilepsiju, i Downov sindrom), odstupanja u građi artikulacijskih organa i odstupanja funkciji artikulacijskih organa. Najveći dio uzorka činili su ispitanici s Downovim sindromom, dok su ostali dio uzorka činili ispitanici sniženog kognitivnog funkcioniranja nepoznate etiologije. Dobiveni podatci pokazali su nam da se podskupine ispitanika sniženog kognitivnog funkcioniranja statistički značajno razlikuju, te da su razlike između podskupina ispitanika na jezičnim sastavnicama kvantitativne, ali ne i kvalitativne. Uspoređujući dobivene rezultate s onima koje su postigli ispitanici s posebnim jezičnim teškoćama mlađe kronološke dobi, temeljem primjene istih ili sličnih mjernih instrumenata, vidljivo je da ispitanici sniženog kognitivnog funkcioniranja i ispitanici s PJT-om mlađe dobi rade kvantitativno i kvalitativno drugačije vrste grešaka.