Croatian Neo-Štokavian Ikavian and Slovene Eastern Dolenjska Phrasemes – Similarities and Differences

The relatively rich set of phrasemes with the phraseological units gobec or gubica, (žvalje), usta and usta, jezik and jezik (jezičina) in Slovene Eastern Dolenjska and Croatian Neo-Štokavian Ikavian subdialects provides us with an incentive to enlarge the collection of dialectal phraseology. Although it is undoubtedly best that noting and recording be performed by a researcher and speaker of a dialect, this does mean that the period over which data is gathered is a protracted one. Satisfactory results can also be obtained in a much shorter time with the help of a prepared set of phrasemes (e.g. standard ones from the same or a foreign language) and by using the guided conversation method, whereby a researcher, by setting out the situation, encourages informants/dialect speakers to use and explain phrasemes. This, for example, was how phrasemes in the Eastern Dolenjska micor-dialect of Šentrupert were gathered. A comparison of Eastern Dolenjska and Neo-Štokavian Ikavian phrasemes with the units Eng. gob, Sln. gobec, Cro. gubac, gubica, NŠtok.-Ikav. only gubica and žvalje, Eng. mouth, Sln. usta, Cro. usta and Eng. tongue, Sln. jezik, Cro. jezik, jezičina has shown that in both dialects these units most frequently appear in the meaning a) ‘organ of speech’ (e.g. 1. biti sam gobec koga, 5. držati gobec, 7. imeti gobec čez koga, 10. zapreti/zamašiti gobec / začepit {lajavu} gubicu, začepit žvalje; 1. besede letijo iz ust komu, 2. biti polna usta hvale koga / falit na sva usta koga, 7. dreti se na vsa usta, 11. iti kaj od ust do ust / od usta do usta, 12. iti kaj težko od ust, 13. ne odpreti ust / ne otvorit/otvarat usta, 17. vzeti besedo iz ust, 19. zapreti usta / začepit usta, 20. zleteti iz ust/jezika komu, 22. imat usta ka škafet (= ladica), 23. iz tvojih usta u Božje uši!, 24. ne zatvarat usta, 26. prišlo je priko usta komu, 27. razglasit na sva usta, 28. usta ka u krave (meaning 1), 29. uzet/uzimat koga u usta, 30. veča su usta komu neg u krave (meaning 1); 1. besede vro z jezika komu, 2. biti (isto) na jeziku kar na srcu komu, 3. brusiti jezik, 4. {dati} jezik za zobe / jezik za zube!, 5. držati jezik za zobmi / držat jezik za zubin, 6. držati za jezik koga, 7. govoriti, kar si kdo ne zlomi jezik, 9. imeti dober jezik, 10. imeti dolg jezik / imat dugačak (dug) jezik/imat {dugu} jezičinu, 11. imeti grd jezik, 12. imeti jezik, 13. imeti jezik do tal / imat jezik do poda, 14. imeti jezik kot kača / imat zmijski jezik, 15. imeti jezik kot krava rep / imat jezik ka krava rep/imat jezičinu ka krava rep, 16. imeti jezik, da bi ga lahko ovil okrog drevesa, 17. imeti na jeziku kaj, 18. imeti na koncu jezika kaj / navr jezika je komu {što}, 19. imeti strupen/oster/špičast jezik / imat jezik ka britvu, 20. iti/lavfati jezik kot namazan komu, 21. izgubiti jezik / šutit ka da je bez jezika, 23. ne imeti priraščenega jezika, 24. nositi po jeziku koga, 25. opletati z jezikom / perhaps lamatat jezikon/mlatit jezičinom, 26. otresati jezik, 29. razvezati jezik komu / ? potegnit/potezat (povuč/vuč) za jezik koga, 30. razvezati se jezik komu; 32. srbeti jezik koga, 33. stegovati jezik; stegniti jezik, 35. ugrizniti se v jezik / ujist (ugrist) se za jezik (meaning 2.), 36. uiti z jezika kaj, 37. vrteti jezik, 38. vzeti z jezika komu kaj, 40. zapletati se jezik komu, 41. zastati jezik komu, 42. zatikati se jezik komu, 44. zvleči z jezika komu kaj, 45. bit brz na jeziku, 46. brži je jezik od pameti komu, 48. imat brži jezik od pameti, 49. imat jezik ka lopatu, 50. imat jezik, moć se s prozora pričešćivat, 51. jezik je dug komu {ka Jadranska magistarala}, 52. jezik je komu ka lopata, 53. jezik je komu ka sablja Muratova, 54. jezik je komu ka u krave rep, 55. jezik prigrizla!, 56. jezik u kuću, 58. mlatit jezikon ka krava repon, 59. skratit (pribit) jezik, 60. triba oprat jezik sapunon komu), b) meaning ‘recipient of punishment as a result of inappropriate speech’ (2. dati eno na gobec komu, 3. dati jih po gobcu komu, 4. dobiti jih po gobcu, 6. gobec sesuti/razbiti komu, 8. na gobec koga / dobit po gubici, 9. zamašiti gobec komu / začepit gubicu komu, 18. zamašiti usta komu / začepit usta komu; 22. izpuliti jezik komu, 27. po jeziku koga, 28. prijeti za jezik koga, 31. skrajšati jezik komu / skratiti jezičinu komu, 34. stopiti na jezik komu, 39. zagrabiti za jezik koga, 43. zavezati jezik komu), c) with phrasemes with the unit usta meaning also ‘organ for the reception of food’ (3. biti ena usta manj / jedna usta manje, 4. ne imeti kaj deti v usta / nemat što stavit u usta, 6. dobiti kaj za v usta, 9. imeti v ustih kaj, 14. odtrgati si od ust / otkidat {sebi} od {svoji} usta, 16. vreči v usta kaj / bacit u usta šta, 21. živeti iz rok v usta), d) with phrasemes with the unit usta and jezik meaning also ‘(visible) part of the face’ or ‘organ in the mouth’ (5. dati usta pod nos komu, 8. držati se mleko okoli ust koga / još se mliko komu iz usta cidi, 10. imeti usta do ušes, 15. poslušati z odprtimi usti / slušat otvoreni usta, 25. palo ka iz usta, 28. usta ka u krave (meaning 2.), 30. veča su usta komu neg u krave (meaning 2.); 8. hiteti, da ima kdo jezik do kolen). The semantic coverage of phrasemes in both dialects is relatively small, but the largest (almost half) with phrasemes containing the unit usta ‘mouth’. We should be careful with the partial semantic coverage of prasemes, e.g. in one meaning only (ugrizniti se v jezik (meaning 2.) / ujist (ugrist) se za jezik). With semantically covered phrasemes we must notice differences which are dependent on the phonetic, lexical and morpho-syntactical system of both languages and are therefore less important, i.e. differences in the verb component (deti : staviti, odpreti : otvoriti/otvarat, vreči : bacit and zapreti : začepit) – this can condition a different prepositional phrase (držati se okoli ust : cidit se iz usta) – or other components (otprt : otvoren, do tal : do poda).