The Logic of Showing Possibility Claims

In this essay, I argue for a view that inclusive positivists share with Ronald Dworkin. According to the Moral Incorporation Thesis (MIT), it is logically possible for a legal system to incorporate moral criteria of legality (or “grounds of law,” as Dworkin puts it). Up to this point, the debate has taken the shape of attacks on the coherence of MIT with the defender of MIT merely attempting to refute the attacking argument. I give a positive argument for MIT. I begin with an explanation of the logic of establishing possibility claims, such as MIT. At the outset, it is worth noting that the logic of establishing possibility claims is very different from the logic of establishing contingent descriptive claims or necessary claims. For this reason, some explication of the relevant features of the semantics of modal logic will be necessary here. Once the structural framework is adequately developed, the argument for MIT will be grounded on the strength of a thought experiment of a surprisingly simple kind. Indeed, the argument is inspired by a Razian argument for the possibility of a legal system without coercive enforcement machinery; on his view, a society of angels could still have a system of law without any coercive machinery. My argument will possess two theoretically important qualities that are also possessed by Raz’s powerfully simple, but ultimately unsuccessful, argument.

Logika dokazivanja mogućnosnih tvrdnji: pozitivan argument u korist uključujućeg pravnog pozitivizma i moralnih temelja prava. U ovome radu zagovaram stajalište koje uključni pozitivisti dijele s Ronaldom Dworkinom. Prema tezi o uključenosti morala (TUM), logički je moguće da pravni sustav uključuje moralne kriterije pravnosti (ili, kao što to Dworkin kaže, „temelje prava”). Do ovoga trenutka rasprava je uvijek imala oblik napada na koherentnost TUM-a, pri čemu su branitelji TUM-a samo pokušavali osporiti napadajući argument. Ja u prilog TUM-u iznosim pozitivan argument, koji započinjem objašnjenjem logike dokazivanja mogućnosnih tvrdnji kao što je to TUM. Pritome na samom početku vrijedi istaknuti da se logika dokazivanja mogućnosnih tvrdnji umnogome razlikuje od logike dokazivanja kontingentnih deskriptivnih tvrdnji ili nužnih tvrdnji. Zbog toga će ovdje biti potrebno dati neka pojašnjenja važnih obilježja semantike modalne logike. Nakon prikladne razrade strukturnog okvira, argument u prilog TUM-a bit će zasnovan na iznenađujuće jednostavnom mislenom eksperimentu. Zapravo, argument pronalazi svoje nadahnuće u Razovom argumentu u prilog mogućnosti postojanja pravnog sustava koji se ne temelji na prisilnoj mašineriji izvršavanja prava; prema njemu, društvo anđela i dalje bi imalo sustav prava, iako u tom sustavu ne bi postojala prisilna mašinerija. Moj argument sadržavat će dvije teorijski važne značajke koje sadrži i Razov snažno jednostavan, ali u konačnici neuspješan argument. moral, pravo, temelji prava, kriteriji valjanosti, uključni pozitivizam, isključni pozitivizam, Dworkin, prirodno pravo

Logika dokazovanja trditev o možnosti: pozitivni argument v prid odprtega pravnega pozitivizma in moralnih temeljev prava. Avtor zavzame stališče, ki ga odprti pozitivisti delijo z Ronaldom Dworkinom in po katerem je logično mogoče, da pravni sistem vključuje moralne kriterije pravnosti (oziroma »temeljev prava« kakor temu pravi Dworkin). To stališče je poznano kot trditev o vključenosti morale (TVM). Dosedanja razprava o tej temi se je v odvijala v okviru napadov zoper koherentnost TVM, pri čemer so skušali zagovorniki obravnavane trditve te napade zgolj odbiti. Ta članek pa podaja pozitiven argument v prid TVM. V ta namen najprej predstavi logiko dokazovanja možnostnih trditev, kakršna je TVM. Ker je ta logika precej drugačna od tiste, ki ureja dokazovanje opisovalnih trditev, da sta pravo in morala povezani priložnostno ali nujno, se avtor posluži razlage pomembni značilnosti modalne logike. S tem postavi temelje za argument v prid TVM, ki ga nato izvede s pomočjo presenetljivo preprostega miselnega preizkusa. Pri tem se opre na Razov argument o možnosti obstoja pravnega reda brez mehanizmov prisilnega izvrševanja prava (po njem naj bi v družbi angelov lahko imeli pravni red, četudi bi ne razpolagali s sredstvi prisile). Ta je sicer v končni fazi neuspešen, a premore dve prvini, ki ju avtor uporabi v svojem pozitivnem argumentu v prid TVM.